U staroj školi u Vrsaru pred punom dvoranom znatiželjnog lokalnog stanovništva, prof. dr. Robert Matijašić, prof. Sara Popović i dr. Katarina Gerometta, predstavili su projekt “Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar –Orsera “ acronima ArchaeoCulTour.
Valorizacija arheološke baštine kroz spoj arheologije i turizma
Ideja projekta ArchaeoCulTour polazi od prikupljanja, analize i sistematizacije podataka o arheološkim nalazištima na području Općine Vrsar, te njihove primjene u razvoju kulturnog turizma u općini. Projektu je odobren maksimalni iznos od tri milijuna kuna na natječaju “Partnerstvo u istraživanjima” Hrvatske zaklade za znanost koja će tijekom sljedeće tri godine osigurati polovicu tog iznosa, dok će Općina Vrsar osigurati 750 tisuća, TZO Vrsar 540 tisuća, a Maistra d.d. 210 tisuća kuna.
Osiguranim sredstvima dostići će se višeslojni projektni ciljevi, među kojima su identifikacija arheoloških lokaliteta i utvrđivanje stanja arheološke baštine na području cijele Općine, pri čemu se očekuje otkrivanje novih, do sada nepoznatih nalazišta i valoriziracija arheološke kulturne baštine kroz turističku prezentaciju u funkciji gospodarskog razvoja.
Nositelj projekta je pulsko Sveučilište Jurja Dobrile, voditelj prof. dr. Robert Matijašić u surdnji sa sveučilišnom ekipom znanstvenika: Katarina Gerometta, Sara Popović, Kristina Afrić Rakitovac, Davor Bulić, Klara Buršič-Matijašič, Nataša Urošević i Nikola Vojnović, Katarina Šprem. Uz njih će na projektu u naredne tri godine surađivati i Giovanni Boschian (Universita’ di Pisa), Marko Uhač (Konzervatorski odjel u Puli), Josip Višnjić (Hrvatski restauratorski zavod), Vlasta Gortan (Općina Vrsar), Sanda Bravar (Maistra d.d.), Robert0 Gergeta, Ivan Gerometta, Milorad Harašić, Maurizio Matukina i Anton Prekalj (Ronilački klub Ugor Vrsar), Tina Slamar (TZO Vrsar) te Antonio Ciceran i Petra Pifar (Speleološki klub Had Vrsar).
Stanje istraženosti područja Općine Vrsar
Područje Općine Vrsar bilo je naseljeno već od najranije prapovijesti (starijega kamenog doba) kroz sva prapovijesna i povijesna razdoblja do danas. Na području općine postoji i niz prapovijesnih gradina iz brončanog i željeznog doba (Montegon, Mukaba, otok Sv. Juraj, Gradina, Monte Ricco, sam Vrsar), te iako su poznata mnogobrojna arheološka nalazišta (ili moguća nalazišta), najveći je dio lokaliteta prepoznat prilikom površinskih pregleda terena, komunalnih ili infrastrukturnih radova, a tek ih je nekoliko probno sondirano. Kroz projekt se očekuje izrada sveobuhvatne baze podataka s nalazištima na otvorenome, pećinskim i podvodnim nalazištima. Ti će se rezultati primijeniti u izradi znanstvenih arheoloških te ostalih tematskih karata vezanih uz turističku prezentaciju nalazišta, a baza podataka poslužit će prilikom budućeg prostornog planiranja na istraženom području kao i planiranju budućih istraživanja.
Prof. dr. Robert Matijašić, prof. Sara Popović dr. Katarina Gerometta i predstavili su prisutnima rezultate dobivene nakon prva dva tjedna istraživanja. Zahvaljujući analizi snimaka dobivenima iz zraka metodom prospekcijskih tehnologija LIDAR, koja poput rendgena prolazi kroz pošumljenu površinu i otkriva što se sve skriva ispod površine, prisutni su mogli vidjeti obrise zidova kojim su bile opasane prethistorijske građevine počevši od kamenog doba (spilje u Limskom kanalu), brončanog doba, ranokršćanske lokalitete, rimske vile (kod starog Neona u Vrsarskoj luci), Ville Rustiche (Monte Rico).
Klasične i suvremene istraživačke metode
Istraživačke metode koje se koriste u projektu polaze od klasičnih arheoloških tehnika identifikacije, istraživanja i valorizacije arheoloških nalazišta, suvremenih arheoloških tehnika (zračnih fotografija), te suvremenih informacijskih alata (GIS), prospekcijskih tehnologija (LIDAR), kao i anketiranje i analizu stavova javnosti o arheološkoj baštini i njezinoj važnosti u razvoju kulturnog turizma.
Sve što bude tijekom projekta bude istraženo i pronađeno, kartirat će se, analizirati i odrediti lokalitete koji imaju potencijal za turističku prezentaciju, a toga, kako se moglo vidjeti iz snimaka, na području općine Vrsar – Orsera ima u velikom broju. Primjer općine može poslužiti kao model suradnje arheologije i turizma, te može predložiti obrasce koji se mogu primijeniti i u drugim povijesno-geografskim i gospodarskim sredinama.
